VELIKI BUCANJ (Mola mola) U KONAVOSKOM AKVATORIJU

Tijekom zajedničkog ronilačkog terena na području Konavala djelatnici Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije i udruge Sunce iz Splita imali su rijetku priliku iz neposredne blizine promatrati najveću ribu od svih koštunjača, velikog bucnja (Mola mola). Štoviše, jednooki primjerak kojeg su susreli bio je začuđujuće velik. Ronioci su procijenili raspon peraja na 3,5 m. Inače, ova vrsta može narasti do 3,2 m dužine, odnosno 4,2 m raspona peraja.

Veliki bucanj, riba iz razreda zrakoperki (Actinopterygii) plosnatog je tijela neuobičajenog ovalnog oblika. Naime, uobičajenu repnu peraju koja služi za kretanje zamjenjuje rudimentarna struktura koja se naziva „clavus“. Također, posebno su izražene leđna i analna peraja koje koristi za pokretanje. Zbog veličine može izgledati prijeteće, ali zapravo veliki bucanj je bezopasan za ljude. Uglavnom se hrani meduzama i zooplanktonskim organizmima, ali i algama te beskralježnjacima mekše strukture tijela.

Veliki bucanj nije zastupljen u ljudskoj prehrani na našim prostorima, a u prošlosti se od njegovog mesa izrađivalo ljepilo. Iako veći dio života provodi na dubinama do 200 m, često ga se može vidjeti kako bočno okrenut pluta na morskoj površini. Bucanj naime ima debelu i elastičnu kožu na kojoj se često nalaze nametnici, a plutajući na površini omogućuje pticama da se njima hrane. Iako nije strogo zaštićen, njegovo očuvanje je izrazito značajno budući je uvriježeno stajalište da u ekosustavu kontrolira rast populacije meduza.

Inače, aktivnosti ronjenja održane su u sklopu projekta Kartiranje, monitoring i upravljanje prekograničnom Natura 2000 mrežom na moru (4M), a na ronilačkom terenu u području ekološke mreže Akvatorij uz Konavoske stijene, na kojem su se fokusirali na kartiranje morske cvijetnice Posidonia oceanica.

Fotografije ustupila Jelena Belamarić.